 |
 |
Podvodna arheološka istraživanja nalazišta Janice - PakoštaneU podmorju prostrane uvale na položaju Janice u Pakoštanima tijekom svibnja i lipnja 2011. i 2012. godine provedena su podvodna arheološka istraživanja. Prva istraživanja su na ovom lokalitetu zapo?ela 2004. godine. Tada je potvr?ena pretpostavka iz 19. st. o postojanju anti?ke luke. Nakon nekoliko kampanja pod vodstvom Odjela za arheologiju Sveu?ilišta u Zadru, istraživanja su prekinuta da bi se ponovo pokrenula 2011. godine suradnjom Me?unarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Odjela za arhologiju Sveu?ilišta u Zadru, Javne ustanove Han-Vrana, Römisch-Germanische Kommission iz Frankfurta i Deutsche Archäologisiche Institut-a (DAI) iz Berlina. U istraživanjima su sudjelovali i polaznici te?aja podvodne arheologije koji organizira Me?unarodni centar za podvodnu arheologiju uz potporu UNESCO-vog ureda u Veneciji iz nekoliko zemalja jugoisto?ne Europe.
U sklopu ovih dviju posljednjih kampanja istraživano je na dva susjedna, ali vremenski potpuno razli?ita nalazišta. Istražene su dvije arheološke sonde na prostoru pristaništa anti?ke luke i dvije sonde na položaju potopljenog neoliti?kog naselja. Sonde u anti?koj luci dimenzija 2x2 metra postavljene su u blizini mjesta gdje su u prijašnjim kampanjama istražene dvije sonde. Arheološki sloj evidentiran je ve? u prvim otkopnim slojevima. Radi se o sloju pijeska debelom oko 70ak centimetara koji je skrivao veliki broj razli?itih arheoloških artefakata. Šaroliku paletu predmeta ?ine ulomci amfora, egejskog kuhinjskog posu?a, keramike grube izrade, sigilatnog posu?a, tegula, staklenih ?aša, te velika koli?ina organskog materijala (kosti, sjemenke maslina, oraha, gran?ice loze, drvo). Zanimljivi su nalazi drvenih elemenata koji su najvjerojatnije služili kao konstruktivni element koji je držao kamenu strukturu ispune mola. Vrhunac upotrebe ove luke na osnovu prona?enog materijala može se smjestiti u period 1. - 2. stolje?a. To je doba kada se morskim putem kroz pakoštansku luku uvozila i izvozila roba za širi prostor unutrašnjosti prvenstveno anti?ku Blandonu i Aseriju.
Potopljeno neoliti?ko naselje smješteno je na dubini od oko 4,5 metra izme?u plaže Janice i oto?i?a Sv. Juština. Nakon provedenog intenzivnog površinskog pregleda terena odre?ene su pozicije sa ve?om koncentracijom prapovijesnog kerami?kog materijala i kremenih alatki. S obzirom na te pozicije, postavljene su dvije arheološke sonde dimenzija 2x1 metar. Svaki kvadratni metar podijelio se na daljnja ?etiri podkvadrata dimenzija 0,5x0,5 metara. Ronioci su prikupljali materijal iz sonde, a na mamut sisaljku postavljena je mreža sa sitnim rupicama u koju se prikupljao sav materijal koji se nalazio u sondi. Svakodnevno se materijal iz ovih mreža prosijavao i pregledavao radi prikupljanja sitnih arheoloških i organskih nalaza iz slojeva. U prvoj sondi se na dubini od 10 cm naišlo se na drvene elemente. U drugoj sondi zbog dubine iskopa od preko 1 metar po?eo se javljati problem urušavanja bo?nih profila sonde. Na ovim je pozicijama prona?eno mnoštvo kerami?kih ulomaka i rožnja?kih alatki. Keramika je grube fakture sa velikom koli?inom primjesa kamen?i?a i kvarcita, a od rožnja?kih alatki prisutna su strugala, noževi, noži?i i grebala. Velik broj jezgri i odbitaka svjedo?i o izradi alatki in situ. Svi ovi predmeti datiraju nalazište u period neolitika. Na daljnje analize poslane su razli?ite vrste kremenja i fragmenti kostiju, sjemenki, komadi?i drva i ugljena. Velika koli?ina kremenih alatki, keramike i organskog materijala, te razvijena slojevitost nalazišta, dokaz su dugogodišnje naseljenosti ovog podru?ja.
Do danas je u Hrvatskoj prona?en mali broj prapovijesnih naseobinskih nalazišta koja su potopljena uslijed promjena razine mora, a njihova istraživanja prava su iznimka. Istraživanje lokaliteta u uvali Janice predstavlja stoga veliki napredak za podvodnu arheologiju u nas.
Marina Šimi?i? |
