 |
 |
Završeno petogodišnje podvodno arheološko istraživanje luke Veštar kod RovinjaArheološka istraživanja u uvali Veštar prva su organizirana istraživanja podvodnih arheoloških nalaza na ovom nalazištu. Istraživanja su zapo?ela 2008. godine kada je uvala pretraživana zbog organizacije budu?ih iskopavanja, a u svibnju 2013. provedena je posljednja kampanja. Istraživanje je proveo Me?unarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru. U projektu je od prve do posljednje kampanje sudjelovalo i Bavarsko društvo podvodne arheologije te Zavi?ajni muzej grada Rovinja uz kontinuiranu podršku Turisti?ke zajednice Grada Rovinja. U prve tri kampanje istraživanja sudjelovali su i djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda uz podršku Konzervatorskog ureda u Puli. Rije? je o razmjerno dobro zašti?enoj uvali koja se nalazi južno od Rovinja. Veštar se kao anti?ko naselje (Vistrum) razvio na temeljima ove?eg gospodarskog sklopa ville rustice. Taj se gospodarski sklop koristio molom na južnoj obali (mol 1). Prema kopnenim arheološkim nalazima, u kasnoanti?ko se doba ovdje vjerojatno nalazilo malo seosko naselje, dok se u ranom srednjem vjeku tu razvilo zna?ajnije naselje, a napušteno je po?etkom 7. st.. kada stanovništvo seli u Rovinj (iz Veštra je rodom ravenski nadbiskup Maksimijan, 6. st.). U 15. st. Veštar se po?inje koristiti kao luka (Porto Vistrum) vjerojatno za gradi? Bale i širu unutrašnjost.
Ve? u prvoj istraživa?koj kampanji potvr?eno je postojanje rimskog mola na južnoj obali uvale, mol 1. Mol je bio gra?en od velikih kamenih blokova s ispunom sitnijeg kamenja. Dužinom od 50 metara ovaj mol je me?u najdužima u Istri. Širina mola je razli?ita i varira od 5 metara na po?etku do 10 metara na ?elu mola. Mol je izgra?en na muljevitom dnu slaganjem dva do tri reda grubih blokova kao temelj. Pred kraj mola nalaze se i tragovi pregradnje ili produženja (proširenja) mola.
Kako bi se utvrdila debljina arheološkog sloja uz mol su kopane dvije sonde. Jedna je sonda postavljena na isto?noj strani mola u zavjetrini, a druga na njegovu ?elu. Dubina iskopa od današnjeg morskog dna u jednoj sondi iznosi 1.5, a u drugoj 2 metra. Pronalaskom arheološki sterilnog sloja u sondama završeno je istraživanje anti?kog mola. Nalazi u sondama u prvim slojevima sadrže novovjekovnu keramiku i gra?evinski materijal (opeka). Osobito je zanimljiv nalaz raznobojnih staklenih štapi?a. Radi o sirovini za izradu staklenog posu?a. Nalaz ovakve sirovine upu?uje na postojanje staklarske radionice. U dubljim slojevima nalazi su isklju?ivo ranorimski. Sastoje od ulomaka tegula, imbreksa te dijelova kamenog namještaja poput stupa, kapitela ili dovratnika. Od kerami?kih ulomaka ?esti su ulomci amfora koje pripadaju uvriježenim tipovima koji se nalaze na podru?ju sjevernog Jadrana (Dressel 2-4 i 6B, Forlimpopoli, Portorecanati), ulomci posuda tankih stijenki i manje ulomaka sigilatnih posudica te nekoliko dijelova uljanica, a od grube keramike uglavnom utezi. Metalni nalazi su rijetki, radi se o dva korodirana bron?ana nov?i?a i jednoj alatki nepoznate namjene. Mol je sagra?en tijekom 1., a prestao se koristiti po?etkom 3. stolje?a. Nakon toga je, ?ini se, srušen odnosno razgra?en te mu je odnesena nadgradnja.
Brojni nalazi prikupljeni na obali datiraju se u razdoblje nakon urušenja anti?kog mola, od 3. do 7.st. (naselje Veštar), te u novovjekovno razdoblje, od 15. do 18. st. (luka Veštar). Prikupljeni nalazi navode na zaklju?ak kako je u uvali moralo biti više molova. Postavilo se pitanje gdje se nalazio mol ili nekakvo druga?ije pristanište koje se koristilo u solje?ima koja su uslijedila. Pregledima terena i starih karata na kojima se Veštar gotovo redovito spominje kao luka zaklju?eno je kako bi se drugi mol najvjerojatnije nalazio na dnu uvale. Stoga je provedeno podvodno pregledavanje uvale. Prilikom pregledavanja zamje?ena je naizgled neprirodna koncentracija kamenih blokova u sjeveroisto?nom dijelu uvale. Ova je konstrukcija nazvana mol 2. Kameni blokovi su razbacani na velikom prostoru, ali pregledom karata i zra?nih snimaka gotovo je sigurno kako se ovdje nalazio prostrani mol. Ronjenjem na toj poziciji, bilo je teško odlu?iti gdje postaviti sondu, jer su blokovi mjestimi?no posloženi a mjestimi?no nasumice razbacani. Mogu?e je da je to posljedica kasnijeg razgra?ivanja mola i odnošenja blokova. Stoga se od istraživanja mola broj 2 odustalo. U jugoisto?nom dijelu uvale nalazi se ve?e kamenje koje za vrijeme oseke izviruje iznad površine. Radi se o rubnom kamenju novovjekovnog mola, mola broj 3. Prostor mola prekriven je raznim kerami?kim otpacima, poput djelova opeka i keramike. Tu se nalaze i tragovi radioni?kih djelatnosti, otpaci iz lon?arskih pe?i, prepaljena glina koja je na mjestima prepaljena do staklastog efekta. Ovo ide u prilog pretpostavci kako se u Veštru proizvodila novovjekovna gravirana keramika. Iskapanjem dvaju rovova definiran je rub i ?elo mola. Istovremeno je iskapana i jedna sonda postavljena na isto?noj strani mola. Arheološki kerami?ki nalazi prona?eni u rovovima i sondama prema preliminarnom pregledu pripadaju razdoblju 17. i 18. stolje?a (ulomci engobirane, gravirane i cakljene keramike). Mol 3 možemo povezati s urušenim kamenim objektom na obali (možda carinarnicom ili lu?kom upravom). O kakvoj se to?no vezi radi mogli bismo utvrditi jedino provo?enjem kopnenih arheoloških istraživanja. Sve istražene konstrukcije u podmorju nacrtno su i fotografski dokumentirane, a geodetskim mjernim instrumentom (totalnom stanicom) su im izmjerene pozicije. Izmjerene su pozicije i evidentiranih zidanih konstrukcija na obali.
Svi prikupljeni nalazi s istraživanja su u procesu daljnje obrade ili su ve? obra?eni. Kerami?ki, metalni i stakleni nalazi se desaliniziraju, restauriraju i konzerviraju u radionici Odjela restauriranja i konzerviranja podvodnih arheoloških nalaza Me?unarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru. Životinjske kosti se upu?uju na arheozoološku analizu na Veterinarski fakultet u Zagreb. Nakon ovih dugotrajnih procesa slijedi njihova znanstvena obrada. Kao rezultat trogodišnjeg istraživanja podmorja u uvali Veštar 2011. godine u Zavi?ajnom muzeju u Rovinju postavljena je izložba do tad restauriranih nalaza. Tom je prigodom tiskana opširna kolor publikacijau kojoj su sumirani rezultati istraživanja od 2008. do 2010. godine (Publikacije). Objava publikacija ovog tipa predvi?ena je i za neobjavljene nalaze. U samoj je uvali, izvan podru?ja istraživanja prona?eno mnogo nalaza razli?itih oblika i namjene koji pripadaju razli?itim periodima. Zastupljeni su nalazi iz rane i kasne antike, bizantski nalazi, nalazi kasnog srednjeg vijeka te ranog novog vijeka. Uvala Veštar je turisti?ki razvijeno podru?je stoga je nalazište izloženo sustavnoj devastaciji. Provedena podvodna istraživanja utvrdila su iz godine u godinu ošte?enja na istraživanim pozicijama i otu?ivanje podvodnih nalaza od strane turista ronioca. Utvr?eno je uništavanje arheoloških slojeva širenjem ilegalnog sidrišta, prekopavanjem dna u potrazi za školjkama, te ispiranje arhitektonskih ostataka djelovanjem mora. Primje?ena je potencijalna opasnost od širenja turisti?kog kampa prema dijelu uvale sa arheološkim ostacima. Istraživanjem je utvr?eno postojanje velikog anti?kog mola koji je izgra?en u periodu 1. i 2. stolje?a, tako?er je utvr?eno postojanje novovijekovnog mola iz razdoblja 17. i 18. stolje?a, pretpostavlja se postojanje još jednog mola. Nalazi staklenih štapi?a i ulomci prepaljene gline ukazuju na postojanje staklarske i kerami?ke radionice. Cjelokupna slika ovog bogatog nalazišta mogla bi se dobiti jedino provo?enjem arheoloških istraživanja i na kopnu. U?vrš?ivanjem, primjerice, blokova anti?kog mola, mol bi bio siguran od devastacija i atraktivan za posjet turista ronioca, a time bi bio mogu? nesmetani suživot turisti?kog podru?ja i vrijednih ostataka kulturne baštine.
Marina Šimi?i? |
