Konvencija o zaštiti podvodne kulturne baštine

Ratifikacija i dodatne informacije

Pariz, 2. Studeni 2001.

Op?a konferencija Organizacije za obrazovanje, znanost i kulturu Ujedinjenih naroda, na zasjedanju u Parizu od 15. listopada do 3. studenoga 2001., na 31. sjednici,

priznaju?i važnost podvodne kulturne baštine kao sastavni dio kulturne baštine ?ovje?anstva i osobito zna?ajnog faktora u povijesti ljudi, naroda i njihovih me?usobnih odnosa glede njihove zajedni?ke baštine,

uvi?aju?i važnost zaštite i o?uvanja podvodne kulturne baštine, te da odgovornost za nju po?iva na svim državama,

opažaju?i sve ve?i interes javnosti, te brigu javnosti za podvodnu kulturnu baštinu,

uvjerena u važnost istraživanja, informacija i obrazovanja u zaštiti i o?uvanje podvodne kulturne baštine,

uvjerena u op?e pravo ostvarivanja obrazovnih i rekreativnih povlastica odgovornoga, nenametljivog pristupa in situ podvodnoj kulturnoj baštini, te u vrijednost op?eg obrazovanja koje pridonosi osviještenosti, poštivanju i zaštiti te baštine,

svjesna ?injenice da je podvodna kulturna baština u opasnosti od neovlaštenih aktivnosti usmjerenih na nju, te da je potrebno uvesti strože mjere kako bi se takve aktivnosti sprije?ile,

primje?uju?i potrebu da se na odgovaraju?i na?in odgovori na mogu?i negativan utjecaj dozvoljenih radnji na podvodnu kulturnu baštinu, koji može nehotice na nju utjecati,duboko zabrinuta sve ve?im komercijalnim iskorištavanjem podvodne kulturne baštine, a posebno aktivnosti s ciljem prodaje, prisvajanja ili zamjene podvodne kulturne baštine,

svjesna mogu?nosti suvremene tehnologije koja olakšava otkrivanje i pristup podvodnoj kulturnoj baštini,

vjeruju?i da je suradnja me?u državama, me?unarodnim organizacijama, znanstvenim institucijama, stru?nim udrugama, arheolozima, roniocima, drugim zainteresiranim stranama i širom javnoš?u nužna za zaštitu podvodne kulturne baštine,

smatraju?i da mjerenje, iskopavanje i zaštita podvodne kulturne baštine zahtijeva dostupnost i primjenu posebnih znanstvenih metoda, te uporabu odgovaraju?ih tehnika i opreme kao i visoki stupanj stru?ne specijalizacije, što sve zajedno ukazuje na potrebu za jedinstvenim kriterijima rukovo?enja,

uvi?aju?i potrebu da kodificira i postupno razvija propise koji se odnose na zaštitu i o?uvanje kulturne baštine u skladu s me?unarodnim pravom i praksom, uklju?uju?i Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprje?avanja nedopuštenog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara, od 14. studenoga 1970., Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16. listopada 1972., te Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982.,

predana poboljšanju u?inkovitosti mjera na me?unarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini za zaštitu in situ ili, ukoliko je to potrebno iz znanstvenih ili zaštitnih razloga, za oprezno izvla?enje podvodne kulturne baštine,

odlu?ivši na svojoj dvadeset devetoj sjednici da se ovo pitanje mora regulirati me?unarodnom konvencijom, donosi drugoga dana studenoga 2001. ovu Konvenciju.

?lanak 1.

DEFINICIJE


U smislu ove Konvencije:

1. (a) "Podvodna kulturna baština" ozna?ava svaki trag ljudskog postojanja kulturnog, povijesnog ili arheološkog karaktera koji su se nalazili, djelomi?no ili potpuno pod vodom, povremeno ili stalno, barem 100 godina, poput:

(i) lokacija, gra?evina, zgrada, predmeta i ljudskih ostataka zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem,

(ii) plovila, zrakoplova, drugih prijevoznih sredstava ili njihovih dijelova, njihovog tereta ili drugog sadržaja zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem, i

(iii) predmeta pretpovijesnog razdoblja.

(b) Cjevovodi i kablovi postavljeni na morsko dno ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom.

(c) Druge instalacije, osim kablova i cjevovoda, postavljene na morsko dno koje su u uporabi ne smatraju se podvodnom kulturnom baštinom.

2. (a) "Države stranke" zna?i države koje su prihvatile obveze ove Konvencije i za koje je ova Konvencija na snazi.

(b) Ova se Konvencija odnosi mutatis mutandis na podru?ja iz ?lanka 26. stavka 2. to?ke (b) koja su postale stranke ove Konvencije u skladu s uvjetima iz tog stavka i u toj se mjeri "države stranke" odnose na ta podru?ja.

3. "UNESCO" zna?i Organizaciju za obrazovanje, znanost i kulturu Ujedinjenih naroda.

4. "Glavni direktor" zna?i glavnog direktora UNESCO-a.

5. "Zona" zna?i dno mora i oceana i njihovo podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije.

6. "Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu" zna?e aktivnosti kojima je podvodna kulturna baština osnovni cilj, te koje mogu, izravno ili neizravno, fizi?ki poremetiti ili druga?ije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu.

7. "Aktivnosti koje nehotice utje?u na podvodnu kulturnu baštinu" zna?e aktivnosti koje, iako nemaju podvodnu kulturnu baštinu za svoj osnovni cilj ili jedan od ciljeva, mogu fizi?ki poremetiti ili druga?ije oštetiti podvodnu kulturnu baštinu.

8. "Državna plovila i zrakoplovi" zna?e ratne brodove, te druga plovila i zrakoplove koji su u vlasništvu, kojima upravlja i koje koristi država, a koji su bili korišteni u doba potonu?a samo u nekomercijalne svrhe države, koji su kao takvi identificirani te koji ispunjavaju uvjete definicije podvodne kulturne baštine.

9. "Pravila" zna?e pravila koja se odnose na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu, u skladu s odredbama ?lanka 33. ove Konvencije.

?lanak 2.

CILJEVI I OP?A NA?ELA

1. Cilj je ove Konvencije osigurati i oja?ati zaštitu podvodne kulturne baštine.

2. Države stranke sura?uju u zaštiti podvodne kulturne baštine.

3. Države stranke rade na o?uvanju podvodne kulturne baštine u korist ?ovje?anstva, u skladu s odredbama ove Konvencije.

4. Države stranke poduzimaju samostalno ili zajedno, prema potrebi, sve odgovaraju?e mjere u skladu s ovom Konvencijom i me?unarodnim pravom koje su potrebne za zaštitu podvodne kulturne baštine te u tu svrhu koriste sva mogu?a sredstva koja su im na raspolaganju, a u skladu sa svojim mogu?nostima.

5. O?uvanje podvodne kulturne baštine in situ smatra se prvom opcijom prije odobrenja ili pokretanja bilo kakvih aktivnosti usmjerenih na ovu baštinu.

6. Izvu?ena podvodna kulturna baština se pohranjuje, obra?uje i s njom se postupa na na?in koji joj osigurava o?uvanje na duže razdoblje.

7. Podvodnu kulturnu baštinu ne smije se komercijalno iskorištavati.

8. U skladu s praksom države i me?unarodnim pravom, uklju?uju?i Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, ova se Konvencija ne može tuma?iti kao izmjena pravila me?unarodnog prava i državne prakse koja se odnosi na suvereni imunitet, kao ni prava niti jedne države vezano za plovila i zrakoplove te države.

9. Države stranke osiguravaju da se prema ljudskim ostacima koji se nalaze u moru odnosi s odgovaraju?im poštovanjem.

10. Poti?e se odgovoran, nenametljiv pristup u svrhu promatranja ili dokumentiranja in situ podvodne kulturne baštine kako bi se u javnosti razvila osviještenost, briga i zaštita baštine osim kada je takav pristup suprotan postupanju s njom i njenom zaštitom.

11. Nikakva aktivnost poduzeta na temelju ove Konvencije ne predstavlja osnovu za potraživanje, pobijanje ili osporavanje bilo kakvog prisvajanja prava na nacionalni suverenitet ili nadležnost.

?lanak 3.

ODNOS OVE KONVENCIJE I KONVENCIJE UJEDINJENIH NARODA O PRAVU MORA

Ova Konvencija ne dovodi u pitanje prava, nadležnost i obveze država sukladno me?unarodnom pravu, uklju?uju?i Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora. Ova se Konvencija tuma?i i primjenjuje u kontekstu i sukladno me?unarodnom pravu, uklju?uju?i Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora.

?lanak 4.

ODNOS SA PROPISIMA O SPAŠAVANJU I PROPISIMA O PRONALASCIMA

Svaka aktivnost koja se odnosi na podvodnu kulturnu baštinu i na koju se ova Konvencija primjenjuje ne podliježe propisima o spašavanju niti propisima o pronalascima osim ako:

(a) ju je ovlastilo nadležno tijelo, i

(b) je potpuno u skladu s ovom Konvencijom, i

(c) osigurava da svako izvla?enje podvodne kulturne baštine dobije maksimalnu zaštitu.

?lanak 5.

AKTIVNOSTI KOJE NEHOTICE UTJE?U NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU

Svaka država stranka koristi najprikladnija sredstva koja su joj na raspolaganju za sprje?avanje ili ublažavanje svake negativne pojave koja može nastati kao posljedica aktivnosti u njenoj nadležnosti, a koja nehotice utje?e na podvodnu kulturnu baštinu.

?lanak 6.

DVOSTRANI, REGIONALNI ILI DRUGI VIŠESTRANI SPORAZUMI

1. Država stranka se poti?e na sklapanje bilateralnih, regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma, odnosno na razvoj postoje?ih sporazuma u svrhu o?uvanja podvodne kulturne baštine. Svi takvi sporazumi moraju biti u potpunosti uskla?eni s odredbama ove Konvencije i ne umanjuju njen univerzalni karakter. Države mogu u takvim sporazumima usvojiti pravila i propise koji osiguravaju bolju zaštitu podvodne kulturne baštine od onih usvojenih u ovoj Konvenciji.

2. Stranke takvih bilateralnih, regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma mogu pozvati države za koje je vjerojatno da imaju vezu, osobito kulturnu, povijesnu ili arheološku, podvodnom kulturnom baštinom, da pristupe takvim sporazumima.

3. Ova Konvencija ne mijenja prava i obveze država stranaka koji se odnose na zaštitu potonulih plovila, a koji proizlaze iz drugih bilateralnih, regionalnih ili drugih multilateralnih sporazuma sklopljenih prije njenog sklapanja, posebice onih koji su u skladu s ciljevima ove Konvencije.

?lanak 7.

PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U UNUTARNJIM VODAMA, ARHIPELAŠKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU

1. Države stranke, u ostvarivanju svoje suverenosti, imaju isklju?ivo pravo regulirati i odobravati aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u svojim unutarnjim vodama, arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru.

2. Ne dovode?i u pitanje druge me?unarodne sporazume i pravila me?unarodnog prava koja se odnose na zaštitu podvodne kulturne baštine, države stranke traže da se pravila primjenjuju na aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu u njihovim unutarnjim vodama, arhipelaškim vodama i teritorijalnom moru.

3. Unutar svojih arhipelaških voda i teritorijalnog mora, ostvaruju?i svoj suverenitet i poštuju?i op?u praksu me?u državama, države stranke dužne su uzimaju?i u obzir suradnju o najboljem na?inu zaštite državnih plovila i zrakoplova, obavijestiti državu stranku Konvencije ?ija je zastava na plovilu te, ukoliko je potrebno, i druge države za koje je vjerojatno da imaju vezu, osobito kulturnu, povijesnu ili arheološku, o otkri?u takvoga državnog plovila i zrakoplova ?iji se identitet može utvrditi.

?lanak 8.

PODVODNA KULTURNA BAŠTINA U VANJSKOM POJASU

Ne dovode?i u pitanje, a nastavno na ?lanke 9. i 10. te u skladu sa ?lankom 303. stavkom 2. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, države stranke mogu regulirati i odobriti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu unutar svoga vanjskog pojasa. Pri tome moraju zahtijevati poštivanje pravila.

?lanak 9.

IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ISKLJU?IVOM GOSPODARSKOM POJASU I EPIKONTINENTALNOM POJASU

1. Sve države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u isklju?ivom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu u skladu s ovom Konvencijom.
Sukladno tome:

(a) država stranka traži, kada njezin državljanin ili plovilo pod njenom zastavom otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u njenom isklju?ivom gospodarskom pojasu ili u njenom epikontinentalnom pojasu, da je taj državljanin ili kapetan plovila izvijesti o svom otkri?u ili aktivnosti na njemu,

(b) u isklju?ivom gospodarskom pojasu ili u epikontinentalnom pojasu druge države stranke:

(i) države stranke moraju zatražiti državljana ili zapovjednika plovila da izvijesti o tom otkri?u ili aktivnosti njih ili drugu državu stranku,

(ii) alternativno, država stranka traži od državljana ili zapovjednika plovila da ju izvijesti o tom otkri?u ili aktivnosti na njemu, te osigurava brz i u?inkovit prijenos takvih izvješ?a svim drugim državama strankama.

2. Nakon polaganja svog instrumenta ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa država stranka objavljuje na?in na koji se izvješ?a prenose u skladu sa stavkom 1. to?ka (b) ovoga ?lanka.

3. Država stranka izvještava glavnog direktora o otkri?ima ili aktivnostima za koja je primila izvješ?a prema stavku 1. ovoga ?lanka.

4. Glavni direktor mora odmah pružiti svim državama strankama sve informacije koje primi u skladu sa stavkom 3. ovoga ?lanka.

5. Svaka država stranka može objaviti državi stranci u ?ijem je isklju?ivom gospodarskom pojasu ili u ?ijem se epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština svoj interes da ju se konzultira o osiguranju u?inkovite zaštite te podvodne kulturne baštine. Ta se izjava mora temeljiti na vezi koja se može dokazati, posebno kulturnoj, povijesnoj ili arheološkoj vezi s podvodnom kulturnom baštinom na koju se odnosi.

?lanak 10.

ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ISKLJU?IVOM GOSPODARSKOM POJASU I U EPIKONTINENTALNOM POJASU

1. Ne smiju se izdavati ovlaštenja za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u isklju?ivom gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu, osim u skladu s odredbama ovoga ?lanka.

2. Država stranka u ?ijem se isklju?ivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pojasu nalazi podvodna kulturna baština ima pravo zabraniti ili dopustiti bilo kakvu aktivnost usmjerenu na tu baštinu kako bi sprije?ila uplitanje u svoja suverena prava ili nadležnost, kako je predvi?eno me?unarodnim pravom uklju?uju?i Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora.

3. U slu?aju otkri?a podvodne kulturne baštine ili ako se planira usmjeriti aktivnosti na podvodnu kulturnu baštinu u isklju?ivom gospodarskom pojasu ili epikontinentalnom pragu države stranke, ta država stranka mora:

(a) konzultirati sve druge države stranke koje su iskazale interes prema ?lanku 9. stavku 5., o najboljoj zaštiti podvodne kulturne baštine,

(b) koordinirati te konzultacije kao "država koordinator", osim ako izri?ito izjavi da to ne želi, u kojem slu?aju države stranke koje su iskazale interes prema ?lanku 9. stavku 5., imenuju državu koordinatora.

4. Ne dovode?i u pitanje obvezu svih država stranaka da zaštite podvodnu kulturnu baštinu svim provedivim mjerama poduzetim u skladu s me?unarodnim pravom kako bi sprije?ile neposrednu opasnost podvodnoj kulturnoj baštini, uklju?uju?i plja?ku, država koordinator može poduzeti sve provedive mjere i/ili izdati potrebne dozvole u skladu s Konvencijom, a ako je potrebno prije konzultacija, u svrhu sprje?avanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini, bilo ljudskim djelovanjem ili zbog drugog uzroka, uklju?uju?i plja?ku. Pri poduzimanju tih mjera može se zatražiti pomo? drugih država stranaka.

5. Država koordinator:

(a) primjenjuje mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti i koje uklju?uju državu koordinatora, osim ako države konzultanti, koje uklju?uju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka primijeni te mjere,

(b) izdaje sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere u skladu s pravilima, osim ako države konzultanti koje uklju?uju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole,

(c) može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne ovlasti vezane za to, te odmah obavještava glavnog direktora o rezultatima, koji odmah zatim omogu?ava pristup tim informacijama drugim državama strankama.

6. U koordinaciji konzultacija, poduzimanja mjera, provo?enja preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim ?lankom, država koordinator djeluje u ime država stranaka u cjelini, a ne u svom vlastitom interesu. Niti jedan takav postupak ne predstavlja sam po sebi osnovu posebnih prava ili ovlasti koja nisu obuhva?ena me?unarodnim pravom, uklju?uju?i Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora.

7. Prema odredbama stavaka 2. i 4. ovoga ?lanka, nikakva se aktivnost usmjerena na plovila i zrakoplove država ne provodi bez pristanka države ?ija se zastava na njima nalazi te bez suradnje države koordinatora.

?lanak 11.

IZVJEŠTAVANJE I OBAVIJESTI U ZONI

1. Države stranke odgovorne su za zaštitu podvodne kulturne baštine u Zoni, u skladu s ovom Konvencijom i ?lankom 149. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. Prema tome, kada nacionalno ili plovilo pod zastavom države stranke otkrije ili namjerava pokrenuti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u Zoni, ta država ?lanica traži od svog državljana ili zapovjednika plovila izvješ?e o tom otkri?u ili aktivnosti na njemu.

2. Države stranke izvještavaju Glavnog direktora i Glavnog tajnika Me?unarodne vlasti za morsko dno o takvim otkri?ima ili aktivnostima za koje su primile izvješ?e.

3. Glavni direktor odmah pruža pristup takvim informacijama koje primi od država stranaka svim ostalim državama strankama.

4. Svaka država stranka može Glavnom direktoru objaviti svoj interes za sudjelovanjem u konzultacijama o osiguranju u?inkovite zaštite takve podvodne kulturne baštine. Ta se izjava mora temeljiti na dokazanoj vezi s doti?nom podvodnom kulturnom baštinom, i pri tome posebnu pozornost posvetiti povlaštenim pravima država kulturnoga, povijesnog ili arheološkog porijekla.

?lanak 12.

ZAŠTITA PODVODNE KULTURNE BAŠTINE U ZONI

1. Ne smiju se izdavati dozvole za aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu koja se nalazi u podru?ju, osim u
skladu s odredbama ovoga ?lanka.

2. Glavni direktor poziva sve države stranke koje su iskazale interes, u skladu s ?lankom 11. stavkom 4. na sudjelovanje u konzultacijama o tome kako najbolje zaštititi podvodnu kulturnu baštinu, te na imenovanje jedne države stranke za koordinaciju tih konzultacija u svojstvu "države koordinatora". Glavni direktor tako?er poziva Me?unarodnu vlast za morsko dno na sudjelovanje u tim konzultacijama.

3. Sve države stranke mogu poduzeti sve provedive mjere u skladu s ovom Konvencijom, ako je potrebno prije konzultacija, u svrhu sprje?avanja neposredne opasnosti podvodnoj kulturnoj baštini izazvane ljudskim djelovanjem ili drugim uzrokom, uklju?uju?i plja?ku.

4. Država koordinator mora:

(a) primijeniti mjere zaštite koje su dogovorile države konzultanti koje uklju?uju državu koordinatora, osim ako države konzultanti, koje uklju?uju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka primijeni te mjere, i

(b) izdati sve potrebne ovlasti za takve dogovorene mjere, u skladu s ovom Konvencijom, osim ako države konzultanti koje uklju?uju državu koordinatora ne pristanu da druga država stranka izda te dozvole.

5. Država koordinator može provesti sva potrebna preliminarna istraživanja na podvodnoj kulturnoj baštini i izdaje sve potrebne dozvole u tu svrhu, te odmah obavještava Glavnog direktora o rezultatima, koji zatim odmah omogu?ava pristup tim informacijama drugim državama strankama.

6. U koordinaciji konzultacija, poduzimanja mjera, provo?enju preliminarnih istraživanja i/ili izdavanja dozvola u skladu s ovim ?lankom, država koordinator djeluje na dobrobit cijelog ?ovje?anstva u ime svih država stranaka. Posebna se pažnja mora posvetiti povlaštenim pravima država kulturnog, povijesnog ili arheološkog porijekla vezano za doti?nu podvodnu kulturnu baštinu.

7. Niti jedna država stranka ne može poduzeti ili odobriti aktivnosti usmjerene na plovila i zrakoplove država u Zoni bez pristanka države ?ija se zastava nalazi na njima.

?lanak 13.

SUVERENI IMUNITET

Ratno brodovlje i druga državna plovila ili vojni zrakoplovi sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe, tijekom redovnih operacija i koji nisu uklju?eni u aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu, nisu obavezni izvijestiti o otkri?u podvodne kulturne baštine prema ?lancima 9., 10., 11. i 12. ove Konvencije. Države stranke, me?utim, moraju osigurati donošenjem odgovaraju?ih mjera, koje ne ometaju rad niti radnu sposobnost njihovoga ratnog brodovlja ili drugih državnih plovila kao ni vojnih zrakoplova sa suverenim imunitetom koji se koriste u nekomercijalne svrhe, da se oni pridržavaju u razumnoj i izvedivoj mjeri ?lanaka 9., 10., 11. i 12. ove Konvencije.

?lanak 14.

KONTROLA ULASKA U DRŽAVNO PODRU?JE, TRGOVANJE I POSJEDOVANJE

Države stranke poduzimaju mjere za sprje?avanje ulaska u njihovo državno podru?je, trgovanje sa i posjedovanje podvodne kulturne baštine nedopušteno izvezene i/ili izva?ene, kada je takvo izvla?enje u suprotnosti s ovom Konvencijom.

?lanak 15.

NEKORIŠTENJE PODRU?JA U NADLEŽNOSTI DRŽAVA POTPISNICA

Države stranke poduzimaju mjere za sprje?avanje korištenja njenoga državnog podru?ja, uklju?uju?i njene pomorske luke kao i umjetne otoke, instalacije i gra?evine u njihovoj isklju?ivoj nadležnosti ili kontroli, kako bi sprije?ile bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu koja nije u skladu s ovom Konvencijom.

?lanak 16.

MJERE KOJE SE ODNOSE NA DRŽAVLJANE I PLOVILA

Države stranke poduzimaju sve provedive mjere kako bi osigurale da njihovi državljani i plovila pod njihovom zastavom ne pokrenu bilo kakvu aktivnost usmjerenu na podvodnu kulturnu baštinu na na?in koji nije u skladu s ovom Konvencijom.

?lanak 17.

SANKCIJE

1. Svaka država stranka uvodi sankcije za povredu mjera koje je poduzela u primjeni ove Konvencije.

2. Težina sankcija koje se primjenjuju zbog povrede tih mjera je odgovaraju?a, kako bi one bile u?inkovite u osiguranju pridržavanja ove Konvencije, te kako bi suzbila povrede bez obzira gdje se doga?aju i oduzela prekršiteljima koristi nastale njihovim protuzakonitim aktivnostima.

3. Države stranke sura?uju u osiguranju primjene sankcija koje se uvode ovim ?lankom.

?lanak 18.

ZAPLJENA I RASPOLAGANJE PODVODNOM KULTURNOM BAŠTINOM

1. Svaka država stranka poduzima mjere u svrhu zapljene podvodne kulturne baštine na svom državnom podru?ju koja je izva?ena na na?in suprotan odredbama ove Konvencije.

2. Svaka država stranka bilježi, štiti i poduzima sve razumne mjere kako bi stabilizirala doti?nu podvodnu kulturnu baštinu, zaplijenjenu prema ovoj Konvenciji.

3. Svaka država stranka obavještava glavnog direktora i svaku drugu državu s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s doti?nom podvodnom kulturnom baštinom, o svakoj zapljeni podvodne kulturne baštine koju je provela prema ovoj Konvenciji.

4. Država stranka koja je zaplijenila podvodnu kulturnu baštinu mora osigurati da raspolaganje njome bude u interesu javnosti, uzimaju?i u obzir potrebu za o?uvanjem i istraživanjem; potrebu ponovnog skupljanja raštrkane zbirke; potrebu javnog pristupa, izlaganja i obrazovanja; te interese svih država s dokazanom vezom, posebno kulturnom, povijesnom ili arheološkom vezom s doti?nom podvodnom kulturnom baštinom.

?lanak 19.

SURADNJA I DIJELJENJE INFORMACIJA

1. Države stranke sura?uju i pomažu jedna drugoj u zaštiti i postupanju s podvodnom kulturnom baštinom prema ovoj Konvenciji, uklju?uju?i, ukoliko je mogu?e suradnju u istraživanju, iskapanju, dokumentiranju, o?uvanju, ispitivanju i izlaganju te baštine.

2. U mjeri koja je u skladu s ciljevima ove Konvencije, svaka država stranka pristaje dijeliti informacije s drugim državama strankama vezano za podvodnu kulturnu baštinu, uklju?uju?i otkri?e baštine, lokaciju baštine, baštinu iskopanu ili izva?enu suprotno ovoj Konvenciji ili ako je na drugi na?in povrije?eno me?unarodno pravo, odgovaraju?u znanstvenu metodologiju i tehnologiju, te pravni opis doga?aja vezano za tu baštinu.

3. Informacije koje dijele države stranke me?u sobom ili koje države stranke dijele s UNESCO-m vezano za otkri?e ili lokaciju podvodne kulturne baštine smatraju se, u mjeri koja je u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, povjerljivim i rezerviranim za nadležna tijela država stranaka dok god postoji opasnost da objavljivanje tih informacija može ugroziti ili na drugi na?in izložiti riziku o?uvanje takve podvodne kulturne baštine.

4. Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi distribuirala informacije, uklju?uju?i kada je to mogu?e, putem odgovaraju?ih me?unarodnih baza podataka o podvodnoj kulturnoj baštini iskopanoj ili izva?enoj u suprotnosti s ovom Konvencijom ili ako je na drugi na?in povrije?eno me?unarodno pravo.

?lanak 20.

OSVIJEŠTENOST JAVNOSTI

Svaka država stranka poduzima sve provedive mjere kako bi oja?ala osviještenost javnosti glede vrijednosti i zna?aja podvodne kulturne baštine kao i važnosti njene zaštite u skladu s ovom Konvencijom.

?lanak 21.

OBUKA U PODVODNOJ ARHEOLOGIJI

Države stranke sura?uju u pružanju obuke u podvodnoj arheologiji, vezano za tehnike o?uvanja podvodne kulturne baštine i prema dogovorenim uvjetima u prijenosu tehnologije vezane za podvodnu kulturnu baštinu.

?lanak 22.

NADLEŽNA TIJELA

1. Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Konvencije, države stranke formiraju nadležna tijela ili proširuju postoje?a kada je to primjereno s ciljem osiguranja utvr?ivanja, održavanja i ažuriranja inventara podvodne kulturne baštine, u?inkovite zaštite, o?uvanja, izlaganja i postupanja s podvodnom kulturnom baštinom, kao i istraživanja i obrazovanja.

2. Države stranke obavještavaju Glavnog direktora o imenima i adresama svojih tijela nadležnih za podvodnu kulturnu baštinu.

?lanak 23.

SJEDNICE DRŽAVA STRANAKA

1. Glavni direktor saziva sjednice država stranaka unutar godine dana od kada ova Konvencija stupa na snagu, a nakon toga barem jednom svake dvije godine. Na zahtjev ve?ine država stranaka, Glavni direktor saziva izvanrednu sjednicu država stranaka.

2. Na sjednici država stranaka odlu?uje se o njenim funkcijama i odgovornostima.

3. Na sjednici država stranaka donosi se pravilnik.

4. Na sjednici država stranaka može se utemeljiti znanstveno i tehni?ko savjetodavno tijelo ?iji su ?lanovi znanstvenici koje imenuju države stranke, uzimaju?i u obzir princip pravedne zemljopisne raspodjele i poželjne ravnoteže spolova.

5. Znanstveno i tehni?ko savjetodavno tijelo pomaže na odgovaraju?i na?in sjednici država stranaka u pitanjima znanstvene ili tehni?ke prirode vezano za primjenu pravila.

?lanak 24.

TAJNIŠTVO OVE KONVENCIJE

1. Glavni direktor je odgovoran za rad Tajništva u smislu ove Konvencije.

2. Dužnosti tajništva uklju?uju:

(a) organiziranje sjednica država stranaka u skladu sa ?lankom 23. stavkom 1., i

(b) pomaganje državama strankama u primjeni odluka sa sjednica država stranaka.

?lanak 25.

MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

1. Svaki spor izme?u dvije ili više država stranaka vezano za tuma?enje ili primjenu ove Konvencije podliježe pregovorima u dobroj vjeri ili drugom na?inu mirnog rješenja koji same izaberu.

2. Ukoliko se takvim pregovorima spor ne riješi u razumnom roku, može ga se predati UNESCO-u na posredovanje uz suglasnost doti?nih država stranaka.

3. Ukoliko se posredovanje ne poduzme ili se spor posredovanjem ne riješi, odredbe kojima se regulira rješavanje sporova iz Dijela XV Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora primjenjuju se mutatis mutandis na svaki spor izme?u država stranaka ove Konvencije koji se odnosi na njeno tuma?enje ili primjenu, bez obzira da li su one ujedno i stranke Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora.

4. Svaki postupak koji odabere država stranka ove Konvencije i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, sukladno ?lanku 287. ove potonje primjenjuje se na rješavanje sporova iz ovoga ?lanka, osim ako država stranaka, u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji, ili nakon toga, odabere drugi postupak prema ?lanku 287. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije.

5. Država stranka ove Konvencije koja nije stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji ili naknadno može odabrati, pisanom izjavom jedan ili više na?ina navedenih u ?lanku 287. stavku 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u svrhu rješavanja sporova iz ovog ?lanka. ?lanak 287. primjenjuje se na takvu izjavu, kao i na svaki spor u kojem sudjeluje ta država, koji nije obuhva?en izjavom na snazi. U svrhu mirenja i arbitraže, u skladu s dodacima V. i VII. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, takva država ima pravo imenovati miritelje i arbitre koje se dodaje spisku navedenom u Dodatku V., ?lanku 2. i Dodatku VII., ?lanku 2. u svrhu rješavanja sporova koji proizlaze iz ove Konvencije.

?lanak 26.

RATIFIKACIJA, PRIHVAT, ODOBRENJE ILI PRISTUP

1. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju država ?lanica UNESCO – a.

2. Ovoj Konvenciji mogu pristupiti:

(a) države koje nisu ?lanice UNESCO-a, ali su ?lanice Ujedinjenih naroda ili specijalizirane agencije u sklopu sustava Ujedinjenih naroda ili Me?unarodne agencije za atomsku energiju, kao i države stranke Statuta me?unarodnog suda, te sve druge države koje Op?a konferencija UNESCO-a pozove na pristupanje ovoj Konvenciji,

(b) državno podru?je s punom unutarnjom samoupravom koje kao takve priznaju Ujedinjeni narodi, ali koji nisu stekli punu neovisnost u skladu s rezolucijom 1514 (XV) Op?e skupštine, a koji su nadležni za pitanja iz ove Konvencije, uklju?uju?i nadležnost za sklapanje ugovora glede ovih pitanja.

3. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu polažu se kod Glavnog direktora.

?lanak 27.

STUPANJE NA SNAGU

Ova Konvencija stupa na snagu tri mjeseca od dana polaganja dvadesetog instrumenta iz ?lanka 26., ali isklju?ivo za dvadeset zemalja ili državnog podru?ja koji su na taj na?in položili svoje instrumente. Za sve ostale države ili državna podru?ja ona stupa na snagu tri mjeseca od dana kada ta država ili državno podru?je položi svoj instrument.

?lanak 28.

IZJAVA O UNUTARNJIM VODAMA

U postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji, ili naknadno, svaka država ili državno podru?je može izjaviti da se pravila primjenjuju na unutarnje vode koje nemaju obilježje mora.

?lanak 29.

OPSEG ZEMLJOPISNIH OGRANI?ENJA

U postupku ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa ovoj Konvenciji, država ili državno podru?je može dati izjavu polagatelju da se ova Konvencija ne primjenjuje na odre?ene dijelove njenoga državnog podru?ja, unutarnje vode, arhipelaške vode ili teritorijalno more te pri tome mora navesti razloge te izjave. Ta država mora, u mjeri u kojoj je to mogu?e i u najkra?em roku, razviti uvjete pod kojima ?e se ova Konvencija primjenjivati na podru?ja nazna?ena u izjavi te ?e u tu svrhu, tako?er povu?i svoju izjavu djelomi?no ili u cijelosti ?im se to postigne.

?lanak 30.

REZERVE

Uz izuze?e ?lanka 29. nije mogu?e staviti rezervu na ovu Konvenciju.

?lanak 31.

IZMJENE I DOPUNE

1. Država stranka može, u pisanom obliku na adresu Glavnog direktora, predložiti izmjene i dopune ove Konvencije. Glavni direktor proslje?uje taj prijedlog svim državama strankama. Ako u roku od šest mjeseci od dana slanja prijedloga, najmanje pola država stranaka odgovori potvrdno na prijedlog, Glavni direktor iznosi taj prijedlog na sljede?em skupu država stranaka na razgovor i mogu?e usvajanje.

2. Izmjene i dopune donose se dvotre?inskom ve?inom nazo?nih država stranaka koje imaju pravo glasa.

3. Nakon donošenja izmjena i dopuna ove Konvencije, države stranke ih moraju ratificirati, prihvatiti, odobriti ili im pristupiti.

4. Izmjene i dopune stupaju na snagu isklju?ivo za države stranke koje su ih ratificirale, prihvatile, odobrile ili im pristupile tri mjeseca nakon što dvije tre?ine država stranaka položi instrumente iz stavka 3. ovoga ?lanka. Nakon toga, za svaku državu ili državni teritorij koji ih ratificira, prihvati, odobri ili im pristupi, izmjene i dopune stupaju na snagu tri mjeseca nakon što ta potpisnica položi svoj instrument ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa.

5. Država ili teritorij koji postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna, u skladu sa stavkom 4. ovoga ?lanka, a ukoliko ta država ili državno podru?je ne iskaže druga?iju namjeru, smatra se:

(a) stranka ove izmijenjene i dopunjene Konvencije, i

(b) strankom neizmijenjene i nedopunjene Konvencije, za države stranke za koje izmjene i dopune nisu obvezuju?e.

?lanak 32.

OTKAZ

1. Država stranka može, u pisanoj obavijesti na adresu Glavnog direktora otkazati ovu Konvenciju.

2. Otkazivanje stupa na snagu dvanaest mjeseci od dana primitka obavijesti, osim ako se u obavijesti ne navodi kasniji datum.

3. Ni na koji na?in otkazivanje nema utjecaja na dužnost država stranaka na ispunjenje dužnosti iz ove Konvencije, na koje se obvezuju me?unarodnim pravom neovisno o ovoj Konvenciji.

?lanak 33.

PRAVILA

Pravila iz Dodatka ove Konvencije ?ine njen sastavni dio, i osim ako izri?ito nije druga?ije navedeno, pozivanje na Konvenciju uklju?uje i pozivanje na pravila.

?lanak 34.

REGISTRACIJA PRI UJEDINJENIM NARODIMA

U skladu s ?lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda, ova se Konvencija registrira pri Tajništvu Ujedinjenih naroda na zahtjev Glavnog direktora.

?lanak 35.

VJERODOSTOJNOST TEKSTOVA

Ova je Konvencija sastavljena na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom i svih šest tekstova jednako je vjerodostojno.

Dodatak

PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA AKTIVNOSTI USMJERENE NA PODVODNU KULTURNU BAŠTINU

I. OP?A NA?ELA

Pravilo 1. Zaštita podvodne kulturne baštine in situ smatra se primarnom zada?om. Prema tome, aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ovlaš?uje se na na?in koji je u skladu sa zaštitom te baštine, te poštuju?i ovu obvezu one mogu biti odobrene u svrhu pružanja zna?ajnog doprinosa zaštiti, saznanjima ili unaprje?enju podvodne kulturne baštine.

Pravilo 2. Komercijalno iskorištavanje podvodne kulturne baštine u svrhu trgovine ili drugih oblika raspolaganja kao i njeno nepovratno raznošenje u potpunoj je suprotnosti

sa zaštitom i pravilnim postupanjem s podvodnom kulturnom baštinom. Podvodna kulturna baština se ne može zamjenjivati, prodavati, kupovati niti njome trgovati kao komercijalnim proizvodima.

Ovo se pravilo ne može tuma?iti kao sprje?avanje:

(a) pružanja stru?nih arheoloških usluga ili nužnih usluga koje iz toga proizlaze ?ija je priroda i svrha potpuno u skladu s ovom Konvencijom, te koje podliježu prethodnom odobrenju nadležnih tijela,

(b) polaganja podvodne kulturne baštine, izva?ene tijekom istraživa?kog projekta u skladu s ovom Konvencijom, ukoliko to polaganje ne dovodi u pitanje znanstveni i kulturni interes ili izva?eni materijal u cjelini i ne uzrokuje njegovo nepovratno raznošenje; ako je u skladu s odredbama pravila 33. i 34., te ako za to ima odobrenje nadležnih tijela.

Pravilo 3. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu ne smiju imati negativnih u?inaka na podvodnu kulturnu baštinu više nego što je nužno za postizanje cilja projekta.


Pravilo 4. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju dati prednost korištenju nedestruktivnih tehnika i metoda mjerenja pred va?enjem predmeta. Ukoliko je iskopavanje ili va?enje neophodno zbog znanstvenih istraživanja ili zbog maksimalne zaštite podvodne kulturne baštine, metode i tehnike koje se koriste moraju biti nedestruktivne koliko je najviše mogu?e te pridonositi o?uvanju ostataka.

Pravilo 5. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu moraju izbjegavati nepotrebno zadiranje u ljudske ostatke ili štovana mjesta.

Pravilo 6. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu regulirane su striktnim propisima kako bi se osigurala pravilna zabilježba kulturnih, povijesnih i arheoloških informacija.

Pravilo 7. Javni pristup podvodnoj kulturnoj baštini in situ se poti?e, osim kada je takav pristup u suprotnosti s odgovaraju?im postupanjem i zaštitom baštine.

Pravilo 8. Me?unarodna suradnja u provo?enju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu poti?e se kako bi se unaprijedila u?inkovita razmjena ili rad arheologa i drugih odgovaraju?ih stru?njaka.

II. NACRT PROJEKTA

Pravilo 9. Prije pokretanja bilo koje aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu, mora se pripremiti nacrt projekta kojeg se podnosi nadležnim tijelima na odobrenje i odgovaraju?e preispitivanje na istom stupnju stru?nosti.

Pravilo 10. Nacrt projekta uklju?uje:

(a) ocjenu prethodnih ili preliminarnih istraživanja;

(b) prikaz i ciljeve projekta,

(c) metodologiju koja se upotrebljava, te tehniku koja se koristi,

(d) predvi?eno financiranje,

(e) predvi?ene rokove za završetak projekta,

(f) sastav skupine te kvalifikacije, odgovornosti i iskustvo svakog pojedinog ?lana skupine,

(g) planove analize nakon završetka rada na terenu i druge aktivnosti,

(h) program o?uvanja predmeta i lokacije kroz blisku suradnju s nadležnim tijelima,

(i) politiku postupanja i održavanja lokacije tijekom trajanja projekta,

(j) program dokumentiranja,

(k) sigurnosnu politiku,

(l) ekološku politiku,

(m) dogovore o suradnji s muzejima i drugim institucijama, posebno znanstvenim institucijama,

(n) pripremu izvješ?a,

(o) polaganje arhiva, uklju?uju?i podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi,

(p) program objavljivanja.

Pravilo 11. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu provode se u skladu s nacrtom projekta kojeg je odobrilo nadležno tijelo.

Pravilo 12. Ukoliko do?e do nepredvi?enih otkri?a ili do izmijenjenih okolnosti, nacrt projekta mora se preispitati, izmijeniti i dopuniti uz odobrenje nadležnih tijela.

Pravilo 13. U slu?aju hitnosti ili slu?ajnih otkri?a, aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu, uklju?uju?i mjere o?uvanja ili kratkotrajne aktivnosti, posebno stabilizacije lokacije mogu biti ovlaštene bez nacrta projekta kako bi se zaštitila podvodna kulturna baština.

III. PRIPREMNI POSLOVI

Pravilo 14. Pripremni poslovi iz pravila 10. to?ka (a) uklju?uju procjenu koja ocjenjuje zna?aj i osjetljivost podvodne kulturne baštine i njenoga prirodnog okruženja na ošte?enja od strane predloženog projekta, te potencijal za dobivanje podataka koji ispunjavaju ciljeve projekta.

Pravilo 15. Procjena tako?er uklju?uje popratne studije povijesnih i arheoloških dokaza na raspolaganju, arheološke i ekološke karakteristike lokacije te bilo koje zadiranje u dugoro?nu stabilnost podvodne kulturne baštine kao posljedicu tih aktivnosti.

IV. CILJ PROJEKTA, METODOLOGIJA I TEHNIKE

Pravilo 16. Metodologija mora biti u skladu s ciljevima projekta, a tehnike koje se koriste moraju biti u najve?oj mogu?oj mjeri neinvazivne.

V. FINANCIRANJE

Pravilo 17. Osim u hitnim slu?ajevima zaštite podvodne kulturne baštine, mora se osigurati odgovaraju?a financijska baza prije poduzimanja bilo koje aktivnosti koja je dovoljna za završetak svih stadija nacrta projekta, uklju?uju?i o?uvanje, dokumentiranje i stru?nu obradu izva?enih predmeta kao i pripremu izvješ?a i distribuciju.

Pravilo 18. Nacrt projekta mora iskazati mogu?nost financiranja projekta, poput osiguranja obveznica do njegova okon?anja.

Pravilo 19. Nacrt projekta mora uklju?ivati plan nepredvi?enih okolnosti koji osigurava o?uvanje podvodne kulturne baštine i popratnu dokumentaciju u slu?aju bilo kakvog prekida predvi?enog financiranja.

VI. TRAJANJE PROJEKTA – ROKOVI

Pravilo 20. Potrebno je postaviti odgovaraju?e rokove kako bi se prije pokretanja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu osigurao završetak svih stadija nacrta projekta, uklju?uju?i o?uvanje, dokumentiranje i stru?nu obradu izva?ene podvodne kulturne baštine, kao i pripremu te distribuciju izvješ?a.

Pravilo 21.Nacrt projekta mora uklju?ivati plan nepredvi?enih okolnosti koji osigurava o?uvanje podvodne kulturne baštine i prate?u dokumentaciju u slu?aju bilo kakvog prekida ili obustave projekta.

VII. STRU?NOST I KVALIFIKACIJE

Pravilo 22. Aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu poduzimaju se samo pod vodstvom i uz nadzor, te u stalnoj prisutnosti, kvalificiranoga podvodnog arheologa s odgovaraju?om znanstvenom stru?noš?u za doti?ni projekt.

Pravilo 23. Sve osobe koje rade na projektu moraju biti adekvatno kvalificirane te moraju pokazati odgovaraju?u stru?nost vezanu za ulogu koju imaju u projektu.

VIII. POSTUPANJE S LOKACIJOM I NJENO O?UVANJE

Pravilo 24. Program o?uvanja osigurava obradu arheoloških ostataka tijekom aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu, za vrijeme transporta i dugoro?no. O?uvanje se provodi u skladu sa suvremenim standardima struke.

Pravilo 25. Program postupanja s lokacijom osigurava zaštitu i postupanje s podvodnom kulturnom baštinom in situ, tijekom i nakon završetka rada na terenu. Program uklju?uje informiranje javnosti, razumni napor da se lokacija stabilizira, nadgledanje i zaštitu od zadiranja u nju.

IX. DOKUMENTIRANJE

Pravilo 26. Program dokumentiranja obuhva?a dokumentaciju koja uklju?uje izvješ?e o razvoju aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu, u skladu sa suvremenim stru?nim standardima arheološkog dokumentiranja.

Pravilo 27. Dokumentacija mora obvezno sadržavati sveobuhvatan zapisnik o lokaciji, uklju?uju?i porijeklo podvodne kulturne baštine micane ili uklonjene tijekom provo?enja aktivnosti usmjerenih na podvodnu kulturnu baštinu, bilješke s terena, planove, crteže, presjeke i fotografije, odnosno snimke pomo?u drugih medija.

X. SIGURNOST

Pravilo 28. Potrebno je pripremiti odgovaraju?u sigurnosnu politiku koja osigurava sigurnost i zdravlje ekipe koja radi na projektu, kao i tre?ih osoba, te koja je potpuno u skladu sa svim zakonskim ili stru?nim zahtjevima koji se na nju odnose.

XI. OKOLIŠ

Pravilo 29. Potrebno je pripremiti odgovaraju?u ekološku politiku koja osigurava da se morsko dno, flora i fauna nepotrebno ne remete.

XII. IZVJEŠTAVANJE

Pravilo 30. Potrebno je osigurati privremena i kona?na izvješ?a u rokovima navedenim u nacrtu projekta, te ih položiti u odgovaraju?e javne registre.

Pravilo 31. Izvješ?a uklju?uju:

(a) opis ciljeva,

(b) opis korištenih metoda i tehnika,

(c) opis postignutih rezultata,

(d) osnovnu grafi?ku i fotografsku dokumentaciju svih stadija aktivnosti,

(e) preporuke vezane za o?uvanje i stru?nu obradu lokacije i svake podvodne kulturne baštine koju se odnosi, te

(f) preporuke za budu?e aktivnosti.

XIII. STRU?NA OBRADA ARHIVE PROJEKTA

Pravilo 32. Organizacija stru?ne obrade arhive projekta dogovara se prije po?etka aktivnosti te se navodi u nacrtu projekta.

Pravilo 33. Arhiva projekta, uklju?uju?i podvodnu kulturnu baštinu koja se odnosi, te presliku ukupne popratne dokumentacije, mora u najve?oj mogu?oj mjeri biti kompletna i netaknuta kao zbirka i to na na?in koji omogu?ava profesionalan i javni pristup kao i stru?nu obradu arhive. To se mora obaviti što je brže mogu?e i ni u kojem slu?aju nakon isteka deset godina od završetka projekta, u onoj mjeri koja je u skladu s o?uvanjem podvodne kulturne baštine.

Pravilo 34. Arhiva projekta vodi se u skladu s me?unarodnim stru?nim standardima, te podliježe odobrenju nadležnih tijela.

XIV. DISTRIBUCIJA

Pravilo 35. Projekti služe za obrazovanje javnosti i javno prikazivanje rezultata projekta prema potrebi.

Pravilo 36. Kona?na sinteza projekta:

(a) objavljuje se u najkra?em mogu?em roku, uzimaju?i u obzir složenost projekta, te povjerljivu ili osjetljivu prirodu informacija, i

(b) polaže se u odgovaraju?em javnom registru.

?lanak 3.

Za provedbu ovoga Zakona nadležno je središnje tijelo državne uprave nadležno za kulturu.

?lanak 4.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, Konvencija iz ?lanka 1. ovoga Zakona nije na snazi za Republiku Hrvatsku, te ?e se podaci o njezinom stupanju na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku, objaviti u skladu s odredbom ?lanka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju me?unarodnih ugovora.

?lanak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 018-05/04-01/06
Zagreb, 17. rujna 2004.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.