Konzerviranje i restauriranje drvenog monoksila iz depoa Gradskog muzeja u Karlovcu
Naslovnica Restauratorski projekti Konzerviranje i restauriranje drvenog monoksila iz depoa Gradskog muzeja u Karlovcu

Konzerviranje i restauriranje drvenog monoksila iz depoa Gradskog muzeja u Karlovcu

Od srpnju 2013. do srpnja 2015. godine na Odjelu konzerviranja i restauriranja Me?unarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru provedeni su konzervatorsko - restauratorski radovi na drvenom monoksilu iz depoa Gradskog muzeja u Karlovcu. Monoksil je od 1966. godine ležao u depou muzeja. Nakon nekontroliranog isušivanja oslabljena je osjetljiva drvena struktura drvenog ?amca te su se na njemu pojavile brojne pukotine i zapo?elo mrvljenje stijenki. Radi se o ?amcu izra?enog od jednog komada drveta, ovalnog oblika duljine od 310 cm i najve?e širine od 63 cm.

Odmah po zaprimanju, na monoksilu su zapo?eli konzervatorsko-restauratorski radovi. Konzervatorsko-restauratorskim postupkom nastojalo se usporiti proces propadanja predmeta, konzervirati zate?eno stanje, vratiti nekadašnji vizualni identitet i omogu?iti njegovo dugotrajno o?uvanje. Dijelovi površinskog sloja monoksila poslani su u Pozna? Radiocarbon Laboratory u Poljskoj, specializiran laboratorij kako bi se odredila starost drvene gra?e. Starost drvene gra?e odre?ena je metodom radioaktivnog izotopa ugljika 14C . Rezultati metode 14C pokazali su da se radi o drvu starosti izme?u 1479. i 1640. godine. To?nost rezultata je 95,4%.

Na drvenom su monoksilu proveden je najprije postupak uklanjanja ne?isto?a tj. slojeva prašine, sitnih kamen?i?a, pjeska, pau?ine te dijelova žbuke i zidne boje. ?iš?enje monoksila prestavljalo je izazov stoga što su slojevi prljavštine bili jedina veza raspucale površine s drvenom jezgrom. Uklanjanje ne?isto?a vršeno je mehani?ki uz upotrebu mekanih ?etkica i kisteva, kirurških skalpela raznih profila i manjim ru?nim alatom uz velik oprez. Prilikom ?iš?enja korišten je i usisava? s potenciometrom na najmanjoj snazi. Na vrh crijeva usisava?a postavljena je sigurnosna tekstilna mrežica kako ne bi došlo do usisavanja nestabilnog površinskog sloja.

 

02 vestar

Uklanjanje ne?isto?a 


Nakon ?iš?enja pristupilo se stabilizaciji nestabilnog površinskog sloja. Rasušivanje drvene strukture rezultiralo je pucanjem i odvajanjem površinskog sloja monoksila sa svih strana u debljini od oko 1 cm, te stvaranje pukotina i mikropukotina usljed ?ega spomenuti sloj poprimio izgled mozaika. S unutašnje strane površinski sloj djelomi?no nedostaje dok na vanjskoj strani monoksila on nedostaje po cijeloj duljini s jedne njegove strane, a s druge strane je nedostatak tako?er djelomi?an. Na dodir površinski sloj se klima i trusi odnosno odvaja od ostalog dijela. Za stabilizaciju je korištena teku?a dvokomponentna epoksidna impregnacija za drvo. Impregnacijsko sredstvo nanošeno je injektiranjem u pukotine i mikropukotine. Paralelno s nanošenjem impregnanta, podljepljivanjem su sanirani odvojeni djelovi površinskog sloja. Višak impregnacijskog sredstva s površine uklanjan je vatenim tuferima natopljenim acetonom. Nakon stabilizacije i sanacije ?itavog površinskog sloja uslijedilo je konsolidiranje predmeta.

03 vestar

Injektiranje impregnacijskog sredstva

04 vestar

Nanošenje konsolidanta

Kao sredstvo za konsolidaciju korištena je 5% -tna otopina termoplasti?ne smole Paraloid B-72 u acetonu. Konsolidant je nanošen pomo?u mekih kistova, utapkavanjem kako ne bi došlo do ošte?ivanja. Konsolidacijsko sredstvo nanošeno je u više slojeva. Integracija je izvršena na procijepu pram?anog dijela monoksila. Procjep je integriran epoksidnom smolom za drvo Araldit ?ime je smanjena mogu?nost daljnjeg širenja pukotine i postignuta ve?a strukturalna stabilnost. Nakon provedenih konzervatorsko-restauratorskih radova, na drvenom monoksilu nisu uo?eni znakovi daljnjeg propadanja, a kako bi tako i ostalo ovaj je predmet potrebno skladištiti u prikladnim uvjetima (relativna vlažnost u intervalu od 45-60%, temperatura od 18°C, te ja?ina svjetlosti ispod 200 lux-a). Prilikom rukovanja s predmetom preporu?ljiva je upotreba platnenih rukavica kako bi se maksimalno zaštitili od kemijskih i mikrobioloških utjecaja.

05 vestar

Monoksil nakon radova

 Marina Šimi?i?