Konzerviranje i restauriranje željeznih sidara s brodoloma kod oto?i?a Gnali?
Tokom 1960.-ih godina u blizini oto?i?a Gnali? nedaleko Biograda na Moru otkriven je jedan od najzna?ajnijih novovjekovnih brodoloma na Mediteranu. Potonuli brod prevozio je raznovrstan teret umjetni?kih i obrtni?kih proizvoda izra?enih krajem 16. st. u radionicama od Sredozemlja do sjevera Europe. Me?u mnogobrojnim nalazima prona?ena su i dva velika željezna sidra koja su izva?ena iz mora i nekonzervirana izložena na otvorenom prostoru. Jedno od njih (sidro br.1) izloženo je na pro?elju zgrade Zavi?ajnog muzeja Biograd na Moru, a drugo (sidro br.2) na platou ispred zgrade Narodnog muzeja u Zadru.
|
Sidro br.1 na pro?elju zgrade Zavi?ajnog muzeja Biograd na Moru
|
U takvim su uvjetima sidra rapidno propadala, a predstavljala su i opasnost za posjetitelje koji su se po njima penjali i fotografirali. Kako bi se sprije?ila daljnja degradacija ovog vrijednog kulturnog blaga, bilo je hitno potrebno provesti konzervatorsko-restauratorske radove na oba sidra. Zahvaljuju?i financijskim sredstvima Ministarstva kulture, pokrenuti su radovi na oba željezna sidra. Sidra su prevezena u radionicu Odjela konzerviranja i restauriranja MCPA gdje je u kontroliranim uvjetima zapo?eo proces konzerviranja i restauriranja. Uz djelatnike MCPA, u radovima na sidrima sudjelovali su i Jean Bernard Memet te Philippe de Vivies, francuski restauratori i stru?njaci na podru?ju elektroliti?kih postupaka na metalnim arheološkim predmetima iz institucije A-Corros Expertise kojima se i ovim putem zahvaljujemo na pomo?i i korisnim savjetima.
|
Sidro br.2 na platou ispred zgrade Narodnog muzeja u Zadru
|
Najprije se pristupilo preliminarnom ?iš?enju te je ispitan stupanj degradacije površine sidara. Na površinama sidara bili su vidljivi korozijski procesi uzrokovani u najve?oj mjeri prisutnoš?u kloridnih iona te je predvi?eno da ?e radovi ponajprije biti usmjereni na uklanjanje istih i to metodom elektroliti?ke redukcije.
Uklanjanje klorida metodom elektroliti?ke redukcije daje dobre rezultate kad se radi o metalnim predmetima velikih dimenzija s o?uvanom metalnom jezgrom budu?i da je za vrijeme elektroliti?ke redukcije uz difuziju prisutna i elektromotorna sila koja kloridne ione usmjerava prema anodi, tj. aktivno izvla?i kloridne ione iz katode, odnosno korodiranog metalnog predmeta koji je njima zasi?en.
Kako su naša sidra zadovoljavala sve preduvjete uspješnosti navedene metode, odluka o provo?enje iste nametnula se kao logi?an odabir. U tu su svrhu za postupak odsoljavanja sidara po mjerama izra?ena dva bazena.
Nakon izrade bazena uklonjene su sve masivnije korozijske naslage s površine sidara s ciljem osloba?anja prostora za elektri?ni kontakt sidra s izvorom struje te su sidra položena u izolirane bazene. Proces elektroliti?ke redukcije oba sidra proveden je na isti na?in.
| 3a, 3b i 3c: Priprema sidra za postupak elektroliti?ke redukcije |
Na pet ravnomjerno raspore?enih kontaktnih mjesta u metalnu jezgru sidra uglavljeni su inox vijci koji su pomo?u izoliranih žica spojeni na negativan pol izvora struje. Oko ?itave površine sidra potom je omotana inox mreža koja je tako?er pomo?u izolirane žice spojena na pozitivan pol izvora struje. U bazen je zatim kao elektrolit dodana 5%-tna otopina natrijevog hidroksida.
|
Punjenje bazena otopinom elektrolita
|
Prije uklju?enja struje izmjeren je korozijski potencijal sidra pomo?u voltmetra i referentne elektrode te je uzet prvi uzorak otopine u kojem je izmjerena koncentracija klorida. Kao referentna elektroda korištena je zasi?ena kalomel elektroda, a prvi uzorak otopine poslužio je kao polazišna to?ka za pra?enje izlu?ivanja klorida.
Nakon provjere navedenih parametara uklju?ena je struja i zapo?eo je proces stabilizacije sidara elektroliti?kom redukcijom.
Naša sidra izra?ena su od kovanog željeza i vrijednosti potencijala (prema zasi?enoj kalomel elektrodi) potrebne za postupak stabilizacije elektroliti?kom redukcijom iznose od -0,79V do -0,99V (? -800mV do -1000mV).
|
Monitoring elektroliti?ke redukcije sidara
|
Kako bi potencijal sidra konstantno bio unutar navedenih vrijednosti, bilo je potrebno svakodnevno pra?enje, kako potencijala predmeta, tako i napona te jakosti struje budu?i da su iste proporcionalno povezane. Ukoliko potencijal predmeta poraste, potrebno je smanjiti struju i obrnuto ukoliko potencijal pada, struja se mora pove?ati.
 |
 |
 |
| |
6a, 6b i 6c: Radovi na sidrima nakon elektroliti?ke redukcije |
|
Potencijal sidra mjerio se u svih pet kontaktnih mjesta gdje su postavljeni inox vijci (pomo?u referentne elektrode i voltmetra). Uz to se svakih sedam dana uzimao uzorak elektrolita u kojem se mjerila koncentracija izlu?enih klorida. Kada mjerenje klorida u uzorcima elektrolita više nije bilježilo porast koncentracije, završen je proces elektroliti?ke redukcije te su sidra neutralizirana demineraliziranom vodom.
|
Sidro br.2 nakon radova na platou domicilnog muzeja
|
Nakon završene neutralizacije uslijedilo je rastavljanje bazena i sušenje sidara. Nakon sušenja, pristupilo se mehani?kom ?iš?enju sidara kombiniranom upotrebom ru?nog, elektri?nog i pneumatskog alata.
Po završetku mehani?kog ?iš?enja sidra, uslijedilo je nanošenje inhibitora korozije i odgovaraju?e završne zaštite prilago?ene prezentaciji sidara u vanjskim uvjetima.
|
Detalj sidra br.1 nakon konzervatorsko restauratorskih radova
|
Antonija Jozi? |
