Rekonzervatorski radovi na starohrvatskim brodovima iz Nina - 1. dio
Naslovnica Restauratorski projekti Rekonzervatorski radovi na starohrvatskim brodovima iz Nina - 1. dio

Rekonzervatorski radovi na starohrvatskim brodovima iz Nina - 1. dio

Zahvaljuju?i financijskim sredstvima Ministarstva kulture, Odjel konzerviranja i restauriranja Me?unarodnog centra za podvodnu arheologiju ve? tre?u godinu zaredom provodi proces rekonzerviranja dva starohrvatska drvena broda iz Nina, poznatih pod nazivom Condura Croatica (kondura) i datiranim u kraj 11. st. Kondure su 1960.-ih godina otkrivene u podmorju Ninskog zaljeva, na njima su provedena arheološka istraživanja te su izva?ene iz mora pod vodstvom pok. prof. dr. sc. Zdenka Brusi?a. U narednim godinama uslijedio je postupak konzerviranja i restauriranja brodova PEG metodom u Arheološkom muzeju u Zadru koji je vodio Božidar Vilhar, a od kraja 1980.-ih godina kondure su izložene u dvorani Muzeja ninskih starina. S obzirom na osjetljivost drvene gra?e te nepovoljne mikroklimatske uvjete u kojima su brodovi smješteni vrlo brzo nakon provedenog konzervatorskog postupka zamije?ene su degradacijske promjene na drvenoj gra?i. Analiza uzro?nika propadanja provedena 2010. godine pokazala je prisutnost željezovog sulfida odnosno pirita unutar strukture drveta brodske konstrukcije. Višegodišnje izlaganje brodskih konstrukcija nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima u kombinaciji s velikim koli?inama korištenog polietilen glikola u konzervatorskom postupku izazvalo je njegovu ubrzanu oksidaciju. Oksidacijom pirita nastali su hidrolizirani željezovi sulfati (melanterit, rozenit) vidljivi u obliku velike koli?ine formiranog praha na brodskim konstrukcijama te sulfatna kiselina koja prodire u strukturu drveta i zakiseljava drvenu gra?u što u kona?nici dovodi do ubrzanog kemijskog i fizi?kog razaranja drvene gra?e.

 

Slika 1

Brod Nin 1 (stanje 2016. godine) 

Slika 2

Detalj oplate broda Nin 2, vidljiva pau?ina, prah, polietilen glikol (stanje 2016. godina)


Proces rekonzerviranja zapo?eo je 2016. godine elaboriranjem dokumentacije o ranije provedenim arheološkim i konzervatorsko-restauratorskim radovima te postoje?eg stanja brodova i novih analiza provedenih u svrhu isklju?ivanja prisutnosti novih uzro?nika propadanja. Brodovi su nacrtno dokumentirani te je izra?en i 3D model brodova. Unutar elaborata iznesen je i plan budu?ih rekonzervatorskih radova po fazama u trajanju od sije?nja 2017. do prosinca 2021. godine uz mogu?nost produljenja radova do 2023. godine u slu?aju nepredvi?enih okolnosti.

 

Slika 3

Preliminarno ?iš?enje broda Nin 1

Slika 4

Uklanjanje viška impregnacijskog sredstva s broda Nin 2

 

Prva faza rekonzervatorskih radova uklju?ivala je preliminarno ?iš?enje brodova i uklanjanje viška impregnacijskog sredstva te je uspješno provedena na oba broda tijekom 2017. godine. Preliminarno ?iš?enje podrazumijevalo je uklanjanje svih vidljivih ne?isto?a, tj. nakupljenih površinskih ne?isto?a kao što su ?estice prašine, pijeska te ne?isto?a nastalih uslijed djelovanja kukaca (pau?ina, jajašca) i formiranog praha (bijelog, žutog, sivog) odnosno vidljivog produkta oksidacije pirita (melanterit, rozenit) upotrebom usisiva?a te raznih kisteva i ?etkica. Uklanjanje impregnacijskog sredstva polietilen glikola s površine brodske konstrukcije, korištenog u ranijem konzervatorsko-restauratorskom postupku kao površinska zaštita, vršilo se topljenjem premaza upotrebom pištolja na vru?i zrak i uklanjanjem istog raznim špatulicama i upojnim papirom. U ovoj fazi provedana je i analiza drvene gra?e na prisutnost kiseline u suradnji s restauratoricom Sophie Fierro-Mircovich iz konzervator-restauratorske radionice ARC-Nucléart, Grenoble, Francuska. Ustanovljena je kiselost drvene gra?e na mjestima gdje su nekad bili željezni elementi odnosno ?avli, korišteni za spajanje oplate i rebara pri samoj izgradnji brodova. Na oplati brodova ta kisela mjesta su bila vidljiva kao kružni otvori ili rupe promjera od oko 1 cm, a na rebrima kao široke i duboke pukotine.

 

Slika 5

Lokalizacija kiselih dijelova na oplati broda Nin 2

Slika 6

Nacrtno dokumentiranje broda Nin 1


Uklanjanjem polietilen glikola s površine brodske konstrukcije otkrili su se detalji poput same konstrukcije broda, odnosno na?in slaganja drvene gra?e te izgled rebara i oplate broda, zatim položaj željeznih elemenata i drvenih klinova, metalne poveznice kojima su se me?usobno povezivali drveni dijelovi u cjelinu kao i na?in zapunjavanja šupljina. Novootkriveni detalji dokumentirani su na nacrtnu dokumentaciju iz 2016. godine ?ime su ujedno i zapo?eli radovi u 2018. godini. Rekonzervatorska faza u 2018. godini uklju?ivala je ?iš?enje i uklanjanje kiselih dijelova drvene gra?e i drugih produkata oksidacije pirita. Svaki vidljivi kružni otvor oplate i svaka pukotina rebara provjeravala se na prisutnost kiseline pomo?u demineralizirane vode i univerzalnog lakmus papira koji je u slu?aju u prisutnosti kiseline mijenjao tamnožutu boju u crvenu. Mehani?ki su uklonjeni kiseli dijelovi drveta na oplati i rebrima uz pomo? elektri?nog dlijeta, ru?nih dlijeta polukružnog profila i skalpela razli?itih veli?ina. Sama faza detaljnog ?iš?enja završena je ?iš?enjem površine svakog elementa drvene gra?e etilnim alkoholom ?ime je uklonjen neželjeni sjaj i masna površinska tekstura, a drvu vra?en prirodniji izgled. O?iš?en je jedan brod u cijelosti i ve?i dio oplate drugog broda. ?iš?enje rebara i ostatka oplate drugog broda nastaviti ?e se u 2019. godini.

 

Slika 7

?iš?enje dijelova oplate

Slika 8

Nacrtno dokumentiranje rebara


Budu?i da se pojedina?no ?istio svaki dio brodske konstrukcije, paralelno se vršilo i uklanjanje metalnih poveznica i smjese polietilen glikola, kudelje, pijeska i piljevine korištene za popunjavanje šupljina u prijašnjem konzervatorsko-restauratorskom postupku, a ?ija je zamjena nekim od odgovaraju?ih materijala (araldit, balsit, balsa drvo) predvi?ena rekonzervatorskim planom. Ovaj postupak doveo je do nemogu?nosti jednostavnog vra?anja manjih dijelova brodske konstrukcije na stvarne pozicije te su isti privremeno fiksirani na tanku podlogu od polistirola (stiropora) pomo?u tanke savitljive inox žice i na taj na?in vra?eni u izvorni položaj unutar brodske konstrukcije do faze me?usobnog spajanja dijelova brodske konstrukcije u cjelinu. Radi bolje dokumentacije rebara, ista su i nacrtno dokumentirana, tlocrt i bokocrt, u realnoj veli?ini na prozirnoj polipropilenskoj podlozi, dodatno zašti?ena i fiksirana u cjelinu zamatanjem s prijanjaju?om prozirnom folijom te kao takva privremeno vra?ena na oplate brodova.

 

Slika 9

Dio oplate broda Nin 1 nakon ?iš?enja

Slika 10

Oplata broda Nin 2 nakon ?iš?enja

 

U godinama koje slijede planirano je provesti i ostale faze rekonzervatorskog plana poput me?usobnog spajanja dijelova brodske konstrukcije u cjelinu, integriranje šupljina nastalih pri ?iš?enju i uklanjanju kiselih dijelova drvene gra?e te toniranje integracija na oba broda.

Provo?enje rekonzervatorskih radova do kraja samo je jedan od segmenta u o?uvanju i zaštiti ovog jedinstvenog kulturnog dobra. O?ekivani rezultati rekonzervatorskih radova su poboljšanje brodske konstrukcije i novi vizualni identitet brodova dok je za maksimalno usporavanje procesa degradacije drvene gra?e klju?na uspostava odgovaraju?ih i stabilnih mikroklimatskih uvjeta. Uspostavom stabilnih mikroklimatskih uvjeta minimalizirat ?e se brzina reakcije oksidacije pirita, a time i maksimalno usporiti proces degradacije drvene gra?e ninskih brodova. Stoga je potpuna sanacija izložbenog prostora neophodna, u protivnom s istim problemima suo?it ?emo se vrlo brzo u skoroj budu?nosti.

 

Anita Jeli?